13 listopada 2019

Svjetski dan tromboze

Svaka četvrta osoba u svijetu umre od stanja povezanih s trombozom, odnosno začepljenjem krvnih žila kao posljedica stvaranja krvnih ugruška (tromba). Kako bi se podigla svijest o ovoj potencijalno smrtonosnoj bolesti, 13. listopada svake godine obilježava se Svjetski dan tromboze.

Što je tromboza, kako nastaje i koje su moguće posljedice?

Tromboza je proces stvaranja ugrušaka u krvnim žilama, koji se mogu pojaviti u arterijama (arterijska tromboza) ili venama (venska tromboza). Kada se krvni ugrušak  formira i kreće krvotokom, radi se o stanju koje se naziva embolizam.

 

Venska tromboembolija je krovni naziv koji uključuje duboku vensku trombozu i plućnu emboliju.

 

Venska tromboembolija (VTE) vodeći je uzrok smrti i invaliditeta u svijetu: svake godine u SAD-u i Europi uzrokuje više smrtnih slučajeva od raka dojke, bolesti povezanih s HIV-om i prometnih nesreća zajedno.

 

Neki ljudi mogu imati veći rizik za razvoj tromboze od drugih, kao što su primjerice bolesnici s atrijskom fibrilacijom -  čestom vrstom nepravilnog rada srca, poznatom i pod nazivom aritmija. U bolesnika s atrijskom fibrilacijom, zbog nepravilnog protoka krvi i njezinog zadržavanja u komori srca, može se formirati ugrušak, koji onda može nastaviti putovati krvotokom i uzrokovati začepljenje krvne žile primjerice u mozgu.  To, može dovesti do potencijalno katastrofalnog moždanog udara.

 

Ishemijski moždani udar, koji je posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, ujedno je i najčešći oblik moždanog udara.

 

 

O prevalenciji venske tromboze u Republici Hrvatskoj nemamo epidemiološki relevantnih podataka, obzirom da ne postoji registar o venskoj trombozi.

 

Čimbenici rizika tromboze

Iako mehanizam početka stvaranja tromba još uvijek nije sasvim jasan, prepoznati su brojni čimbenici rizika, od kojih su neki nasljedni, a neki stečeni.

 

Česti stečeni čimbenici rizika razvoja tromboze su trauma, kirurški zahvati (primjerice, veliki ortopedski zahvat), zloćudne bolesti (primjerice, neki oblik raka), smanjena mobilnost i pretilost. Upravo iz tih razloga, u osoba starijih od 70 godina najveća je prevalencija razvoja tromboze.

 

Nasljedni čimbenici odnose se na obiteljsku anamnezu i genetsku predispoziciju za razvoj krvnih ugrušaka.

 

Pojedini čimbenici rizika mogu se mijenjati promjenom načina života pa se tako smanjivanjem određenog čimbenika rizika smanjuje i rizik za razvoj tromboze.

 

 

Dio čimbenika rizika za razvoj krvnog ugruška preklapa se s rizicima za kardiovaskularne bolesti, kao npr. pušenje, šećerna bolest, povišen krvni tlak, stres, abdominalni tip debljine itd

 

PP-UN-CAR-HR-0003-1     07 Oct 2019

 

Izvori:

https://www.worldthrombosisday.org/campaign-materials/partners/

https://www.hzjz.hr/aktualnosti/obiljezen-je-svjetski-dan-mozdanog-udara/

https://www.kardio.hr/pdf/Cardiologia%20croatica%202016%2011_10-11_521.pdf

https://www.kardio.hr/wp-content/uploads/2016/12/86-92.pdf