04 veljače 2019

U Hrvatskoj svakog dana 70 ljudi oboli od raka, a njih 40 umre

Svjetski dan borbe protiv raka

Svake godine 4. veljače obilježava se Svjetski dan borbe protiv raka kako bi se stavio naglasak na ovaj rastući zdravstveni problem u svijetu i potaknulo organizacije, države i pojedince na aktivno djelovanje u borbi protiv zloćudnih bolesti te smanjenju broja oboljelih i podizanju kvalitete i dostupnosti liječenja. Maligna oboljenja sve su veći zdravstveni problem u Hrvatskoj i svijetu, a u budućnosti se očekuje da će broj oboljelih još više rasti.

Rak je trenutno drugi vodeći uzrok smrti na globalnoj razini, zbog kojeg je u 2018. godini umrlo 9,6 milijuna ljudi u svijetu. To je jednako nestajanju dvije i pol populacije Hrvatske godišnje. Globalno to znači da je svaka šesta smrt u svijetu posljedica raka, a očekuje se da će se do 2035. broj novooboljelih udvostručiti.

 

Broj umrlih i oboljelih od raka u Hrvatskoj raste

U Hrvatskoj je u 2018. godini 25 221 osoba novoboljela od raka, a umrlo je njih 14 439, što znači da u prosjeku u Hrvatskoj svakog dana oko 70 ljudi oboli, a 40 umre od raka. Na svakih pet novootkrivenih zloćudnih bolesti u Hrvatskoj, tri osobe umru, što je omjer u kojem značajno zaostajemo za razvijenijim europskim zemljama, ali i nekim zemljama u okruženju.

 

Prema podacima iz registra za rak Republike Hrvatske, Hrvati najčešće obolijevaju od raka pluća (18%) i prostate (18%), a Hrvatice od raka dojke (26%).

 

 

Zašto ljudi obolijevaju od raka?

Pod pojmom „rak“ podrazumijeva se velika skupina bolesti, koja može zahvatiti bilo koji dio tijela. Rak proizlazi iz transformacije normalnih stanica u tumorske stanice u višestupanjskom procesu; dolazi do brzog stvaranja abnormalnih stanica izvan uobičajenih granica, koje onda mogu otići u susjedne dijelove tijela i proširiti se na druge organe, odnosno metastazirati, što je glavni uzrok smrti od raka.

 

Promjene stanica rezultat su interakcije između genetskih faktora osobe i vanjskih kancerogenih tvari. Izloženost kancerogenim tvarima predstavlja rizik za obolijevanje od raka. Primjerice, pušenje je najvažniji pojedinačni čimbenik rizika za rak i odgovorno je za otprilike 22% smrti od raka. Neke kronične infekcije također su čimbenici rizika za rak i imaju veliku važnost u zemljama s niskim i srednjim dohotkom; otprilike 15% zloćudnih bolesti dijagnosticiranih u 2012. pripisuje se kancerogenim infekcijama (Helicobacter pylori, humani papiloma virus (HPV), Hepatitis B virus, Hepatitis C virus, Epstein-Barr virus). Isto tako, virus hepatitisa B i C i neke vrste HPV-a povećavaju rizik od raka jetre i raka vrata maternice, a odgovorne su za 25% slučajeva raka u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

 

Ipak, uz odgovorno ponašanje i izbjegavanje čimbenika rizika te primjenom strategija prevencije, čak 30 do 50% svih oboljenja od zloćudnih bolesti moguće je spriječiti.

 

O svjetskom danu borbe protiv raka

Svjetski dan borbe protiv raka utemeljen je 4. veljače 2000. godine na Svjetskom skupu protiv raka za novi milenij u Parizu, gdje je donesena Pariška povelja s ciljevima za promicanje znanstvenih istraživanja, prevenciju raka, poboljšanje zdravstvenih usluga, podizanje svijesti i pokretanje globalne zajednice kako bi se postigao napredak u borbi protiv raka. Toj se borbi pridružio i Bayer, koji je također dugo prisutan i djeluje u području onkologije.

 

Izuzetna važnost radiologije

Za liječenje raka iznimno je važan pristup adekvatnom liječenju. 70% svih smrti od raka događaju se u zemljama s niskim dohotkom, a čak 90% takvih zemalja nema pristup radioterapiji - jednom od ključnih načina liječenja raka.

 

Bayer je u radiologiji prisutan više od 100 godina. Rana dijagnoza i ciljana terapija mogu povećati šanse za preživljenjem, primjerice kontrastom pojačana magnetska rezonanca, ne samo da dijagnosticira, nego pomaže i u poboljšanju osjetljivosti, specifičnosti i dijagnostičke preciznosti, ali i procjene lokalnog stadija tumora.

 

Puno je napravljeno!

Iako broj oboljelih raste, ulaganja u budućnost liječenja raka i inicijative za borbu protiv raka donose bolje ishode oboljelima od raka i podižu kvalitetu njihovog života. Čak 43,8 milijuna ljudi u svijetu danas živi i 5 godina nakon što im je dijagnosticiran rak (petogodišnje preživljenje), što pokazuje da ulaganjem u borbu protiv raka možemo napredovati.

 

 

 

Izvori:

  1. NPPR (2018): NPPR_PDF (uvod), dostupno na: https://www.nppr.hr/
  2. WHO: Cancer; dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cancer
  3. HZJZ: Registar za rak (stranica 7), dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/03/Bilten_2015_rak_final.pdf
  4. WCD19_Infographic_FA
  5. Guimaraes, Marcos, et al. “Functional Magnetic Resonance Imaging in Oncology: State of the Art.” US National Library of Medicine National Institutes of Health, https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/arti-cles/PMC4337156/. Accessed 20 Sept. 17.

 

 

PP-PF-ONC-HR-0003-2

18 Jan 2019