28 listopada 2019

Prepoznajte moždani udar

6,7 milijuna ljudi u svijetu umre od moždanog udara svake godine, a 5 milijuna ljudi koji ga prežive, posljedično žive s nekom vrstom invaliditeta. Kako bi promjenili ovakvu statistiku i educirali da je moždani udar i njegove posljedice moguće spriječiti, svake godine na današnji dan obilježava se svjetski dan moždanog udara.

Kada iz nekog razloga u bilo kojem dijelu mozga dođe do prekida opskrbe krvlju, dođe do moždanog udara. Iako najviše pogađa starije osobe, moždani udar može se dogoditi svakome, a posljedice mogu biti od lakših do smrtnonosnih.

 

 

Zašto dolazi do moždanog udara?

Moždani udar može biti posljedica začepljenja krvnih žila u mozgu (ishemijski moždani udar) ili puknuća žile i izlijevanja krvi u mozak (hemoragijiski moždani udar). Ishemijski moždani udar je najčešći i čini čak 85% svih moždanih udara.

 

Mozak je odgovoran za upravljanje nizom naših funkcija. Ako tek pojedini dio našeg mozga ostane bez kisika i hranjivih tvari, možemo izgubiti mogućnost korištenja nekih funkcija. No, moždani udar ne utječe samo na naše  fizičke i psihičke sposobnosti, već može imati utjecaj na čitavu obitelj i zajednicu osobe koja ga je doživjela.

 

Moždani udar može svakoga pogoditi različito, od manjih, do često dugotrajnih emocionalnih i fizičkih posljedica. Ovo uključuje probleme s kretanjem, vidom, govorom i pamćenjem, promjene osobnosti, umor i depresiju.

 

Upravo zato, važno je znati prepoznati simptome moždanog udara i brzo reagirati kako bi posljedice bile što manje.

 

Koji su čimbenici rizika?

Čimbenici rizika moždanog udara na koje možemo utjecati(mijenjati ih, kontrolirati i liječiti)su: pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povecana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šecerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija) i tranzitorna ishemijska ataka (TIA).

 

Čimbenici na koje ne možemo utjecati su: životna dob, spol, obiteljska sklonost.

 

Liječenje je moguće ako reagirate odmah!

Kako bi se na vrijeme poduzele odgovarajuće dijagnostičke i terapijske mjere, važno je znati prepoznati simptome moždanog udara te odmah reagirati i potražiti liječničku pomoć. Brza reakcija može biti presudna u trenucima kada se vama ili nekome u vašoj blizini dogodi moždani udar.

 

Najčešći simptomi moždanog udara su:

  • utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela
  • otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi
  • naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja
  • naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
  • gubitak ravnoteže
  • omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu

 

 

Simptome moždanog udara možete brzo prepoznati koristeći se kraticom G.R.O.M.

 

 

Liječenje i prevencija

Kod ishemijskoga moždanog udara oštećenje mozga može se spriječiti lijekovima koji mogu razbiti ugrušak (tromboliza) u mozgu te obnoviti protok krvi, pod uvjetom da bolesnik na vrijeme stigne u bolnicu. Terapija se može primijeniti unutar prva 3 do 4,5 sata od nastanka ishemijskoga moždanog udara.

 

Prepoznavanjem simptoma moždanog udara uvelike možete pomoći u smanjenu štete. Imajte na umu da veliku ulogu u dobivanju moždanog udara ima zdravlje srca i krvnih žila, zbog čega je izuzetno važno da prevenirate kardiovaskularne bolesti, kao i da ne ignorirate njihove moguće simptome.

 

Ako u vašoj obitelji postoji povijest oboljenja od moždanog udara ili kardiovaskularnih bolesti, vaš rizik od moždanog udara može biti povećan.

 

Vodite računa o svome zdravlju, krećite se, vodite aktivan život jer tjelesna aktivnost pozitivno utječe na razinu kolesterola ili šećera u krvi te debljinu, što može utjecati na rizik od moždanog udara. Brinite i o zdravlju svog srca jer nateži oblici moždanog udara uzrokovani su upravo nepravilnostima rada srca, poput atrijske fibrilacije.

 

Općenito, osobe s atrijskom fibrilacijom (jedna od najčeščih srčanih aritmija) imaju pet puta veći rizik od moždanog udara, a takvi moždani udari obično su teži od onih uzrokovanih drugim čimbenicima rizika i dovode do veće smrtnosti i težih invalidnosti. Smjernice za atrijsku fibrilaciju Europskog kardiološkog društva iz 2016. godine preporučuju da se za otkrivanje atrijske fibrilacije treba pratiti svaka osoba starija od 65 godina ili koja ima povećani rizik za moždani udar.

 

Upravo je uloga novije, modernije antikoagulacijske terapije (lijekovi koji sprječavaju zgrušavanje krvi) krucijalna u sprječavanju moždanih udara u bolesnika koji imaju atrijsku fibrilaciju. Naime, u bolesnika kod kojih je dijagnosticirana atrijska fibrilacija, i imaju dodatne čimbenike rizika za moždani udar,  preporučuje se terapija novijim, direktnim oralnim antikoagulantnim lijekovima, obzirom da postoje jasni dokazi njihove izrazite koristi naspram tradicionalnog liječenja antagonistima vitamina K (kao što je varfarin).

 

Kako je navedeno ranije, važno je pravodobno prepoznati znakove moždanog udara, ali još je važnije prevenirati ga. Postoje određeni čimbenici rizika na koje možete utjecati, no postoje i neki na koje ne možete. U slučaju sumnje na mogućnost rizika od moždanog udara, ne zaboravite informirati se i razgovarati sa svojim liječnikom kako biste sebi ili drugima možda mogli spasiti život.

 

 

PP-XAR-HR-0423-1

25 Oct 2019