15 svibnja 2018

Možemo li spriječiti moždani udar?

Tijekom posljednja dva desetljeća u Europi je došlo do primjetnog smanjenja udjela osoba koje dožive moždani udar.

Pad stope novih moždanih udara prvenstveno možemo pripisati uspješnim strategijama prevencije.

 

Moždani udar je izuzetno složeno stanje te zahtijeva individualni pristup svakom bolesniku. Kada posjetite svojeg liječnika, očekujte sveobuhvatno savjetovanje kako bi liječnik uzeo u obzir Vaše potrebe i želje prije nego započnete s liječenjem. Glavni cilj zbrinjavanja i liječenja moždanog udara je smanjiti rizik smrti ili invaliditeta te unaprijediti kvalitetu života bolesnika.

Što mogu napraviti da spriječim moždani udar?

 

U prijašnjim člancima smo govorili o čimbenicima rizika dobivanja moždanog udara. Svatko od nas može voditi računa o tim čimbenicima, počevši od jednostavnih promjena životnih navika, što traži samo malo discipline.

Osobe koje su već imale moždani udar, promjenama određenih životnih navika itekako mogu smanjiti rizik za nastanak novog moždanog udara.

 

O kojim životnim navikama govorimo? Pogledajte:

  • Zdrava prehrana – u današnje vrijeme uglavnom se ne stignemo dovoljno posvetiti hrani koju konzumiramo. Živimo ubrzano, jedemo ubrzano. Nezdrava prehrana može dovesti do porasta krvnog tlaka i kolesterola, što u konačnici može povećati rizik za moždani udar. Jedite uravnoteženo, ograničite unos soli u organizam (nije preporučljivo unijeti više od 6 g soli dnevno) i pokušajte izbjegavati obrađenu hranu.
  • Redovita tjelovježba – Tko još ima vremena za to, uz posao, djecu i druge svakodnevne obveze? Sigurno Vam je ovo pitanje prošlo kroz glavu. No, upravo redovita tjelovježba može pomoći u smanjenju kolesterola i održavanju normalnog krvnog tlaka. Tjedno se preporučuje barem 150 minuta aerobne tjelovježbe – bicikliranje, lagani jogging ili hodanje. Zvuči puno, ali zdravlje moramo čuvati kada smo zdravi, a ne kad obolimo.
  • Prestanak pušenja – ovo možda ima najznačajniji učinak na Vaš rizik za dobivanje moždanog udara. Razlog tome je jednostavan – pušenje sužava arterije i tako povećava mogućnost nastanka krvnog ugruška.
  • Smanjena konzumacija alkohola – Pretjerana konzumacija alkohola može dovesti do mnogobrojnih problema, a povišeni krvni tlak samo je jedan od njih. Čaša crnog vina dnevno nije štetna, štoviše, mnoga istraživanja pokazala su da povoljno djeluje na zdravlje.

Kako promjena ovih navika smanjuje rizik od dobivanja moždanog udara?

  • Smanjuje se rizik  za začepljenje arterija plakom
  • Smanjuje se rizik za visoki krvni tlak
  • Smanjuje se rizik za povećane razine kolesterola

Osim općenitih promjena životnih navika, savjetujte se s liječnikom kako bi se odredilo koji lijekovi su najbolji za Vas (ako su potrebni), kako biste bili što bolje zaštićeni od ponovnog moždanog udara.

Koji lijekovi se uzimaju u razmatranje za liječenje moždanog udara i njegovo sprječavanje?

Liječenje i sprječavanje moždanog udara može se dodatno pospješiti upotrebom lijekova poznatima pod nazivom 'razrjeđivači krvi'.

 

Tu govorimo o dvije vrste lijekova:

  • Antitrombocitni lijekovi – ovi lijekovi pomažu u sprečavanju stvaranja krvnih ugrušaka blokiranjem procesa u kojem se trombociti lijepe jedan na drugi. Trombociti su mala krvna zrnca koja u normalnim uvjetima pomažu tijelu u kontroliranju krvarenja stvaranjem krvnih ugrušaka. Antitrombocitni lijekovi se često propisuju ljudima s niskim rizikom za dobivanje moždanog udara.
  • Antikoagulansi – ovi lijekovi blokiraju mehanizme kojima se krvni ugrušci stvaraju i tako pomažu u sprečavanju nastanka moždanog udara, uključujući i moždani udar uzrokovan atrijskom fibrilacijom.

 

Mogu se provesti i određeni operativni zahvati koji pomažu u liječenju moždanog udara. No, ovo zdravstveni djelatnik uzima u razmatranje u hitnoj službi.

Što ako je ugrušak posljedica atrijske fibrilacije?

Ugrušci uzrokovani atrijskom fibrilacijom nastaju kada krv zbog nepravilnog ritma stagnira u srcu i tako pokreće čimbenike zgrušavanja.

Budući da ugrušci uzrokovani atrijskom fibrilacijom ne uključuju trombocite, upotreba antirombocitnih lijekova ovdje je ograničena. Važno je imati na umu da lijekovi na bazi acetilasilicilatne kiseline više nisu preporučeni kao sigurna i učinkovita terapija za sprječavanje moždanog udara kod osoba s atrijskom fibrilacijom. Zbog toga ih trebaju koristiti samo osobe koje iz nekog razloga ne mogu uzimati oralne antikoagulanse.

 

Strategije za sprječavanje moždanog udara su složene jer postoje čimbenici na koje ne možemo utjecati i koji nas mogu činiti više ili manje izloženima riziku dobivanja moždanog udara. Međutim, svatko od nas može promijeniti neke osnovne životne navike i time pomoći zaštititi se od nastanka moždanog udara, kao i od obolijevanja od drugih kardiovaskularnih bolesti.


Izvor:

https://www.signagainststroke.com/take-action-against-stroke/stroke-prevention, pristup 26.4.2018.

 

 

 

L.HR.COM.04.2018.2445