27 rujna 2019

Svjetski dan srca

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu

Kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine smrtnost od tih bolesti porasti sa sadašnjih 17,9 milijuna na 23 milijuna. Od kardiovaskularnih bolesti u Europi godišnje umire oko 4 mil. ljudi, što čini 45% svih umrlih.

 

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti također vodeći uzrok smrtnosti, od kojih je 2016. godine umrlo 23 190 osoba, odnosno 45% ukupno umrlih (Slika 1).  Analiza po spolu pokazuje da su kardivaskularne boelsti uzrok smrti kod 50,1% žena i 39,7% muškaraca.

 

29. rujna obilježava se Svjetski dan srca. Ovogodišnji slogan Svjetske kardiološke federacije (World Heart Federation) je „Moje srce, tvoje srce“, a u okviru svoje misije da osiguraju jednakost zdravlja srca za sve, potiču svakog pojedinca na obećanje da će se bolje brinuti o svom srcu - jer svaki otkucaj srca je bitan.

 

 

Jeste li znali?

  • Srce počinje kucati oko tri tjedna nakon začeća.
  • Ako doživite starost od 70 godina, Vaše će srce tijekom života kucati dva i pol bilijuna puta.
  • Srce žene kuca oko deset posto brže nego srce muškarca, tj. 78 puta u minuti a kod muškarca 70 otkucaja u minuti

 

 

 

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti diljem svijeta

  • Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok smrtnosti diljem svijeta: više ljudi diljem svijeta umre od KVB nego od bilo čega drugog
  • Procijenjeno je da je 2016. godine 17,9 milijuna ljudi umrlo od KVB, što predstavlja 31% svih smrti globalno
  • Više od ¾ kardiovaskularnih smrti zabilježeno je u zemljama s niskim i srednjim dohotkom
  • Od 17 milijuna preranih smrti (u dobi ispod 70 godina) uslijed nezaraznih bolesti u 2015. godini, 82% otpada na zemlje s niskim i srednjim dohotkom, od čega 37% je uzrokovano KVB

 

Što su kardiovaskularne bolesti

Kao što im samo ime kaže, kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvnih žila, većinom uzrokovane aterosklerozom odnosno promjenama, oštećenjima i naslagama na stijenci arterija.

 

Sve bolesti srca, vaskularne bolesti mozga i bolesti krvnih žila mozga spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu bolest srca (npr. srčani udar) i cerebrovaskularnu bolest (npr. moždani udar). Kontrola čimbenika rizika kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, upotreba duhanskih proizvoda i kontrola krvnog tlaka mogu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.

 

 

 

Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti

Mnogo je čimbenika rizika povezanih s koronarnom bolesti srca i moždanim udarom. Neki od tih čimbenika, kao što je obiteljska anamneza, ne mogu se promijeniti, dok na ostale kao što je povišen krvni tlak, možemo utjecati liječničkom intervencijom.

 

Isto tako, srce može postati ranjivo i od štetnih životnih navika kao što su pušenje, nezdrava prehrana ili prevelika razina stresa.

 

Ako imate neki od rizičnih čimbenika, to ne znači da ćete nužno razviti kardiovaskularnu bolest. No, što više rizičnih čimbenika imate, veće su šanse da ćete oboljeti ako ne poduzmete potrebne mjere za mijenjanje svojih rizičnih čimbenika i ne radite na sprječavanju ugrožavanja zdravlja Vašeg srca.


 

Što učiniti kako bi zaštitili svoje srce?

Na većinu glavnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti možemo utjecati, stoga vam donosimo top tri savjeta što možete učiniti kako bi zaštitili svoje srce:

 

#1 Krećite se

Poznato je da fizička aktivnost od samo 30 minuta dnevno može pomoći u sprječavanju srčanog i moždanog udara.

Male stvari koje možete uvrstiti u svoju svakodnevnu rutinu mogu imati dalekosežni učinak: koristite stepenice umjesto dizala, prošećite dio puta do posla, ispratite djecu u školu.

 

#2 Prestanite pušiti i zaštitite se od duhanskog dima

Ako prestanete pušiti, Vaš rizik za razvoj koronarne srčane bolesti prepolovit će se unutar jedne godine, te se s vremenom vratiti na normalnu razinu.

Također, izbjegavajte prostorije pune duhanskog dima: izloženost duhanskom dimu značajno povećava rizik od srčanog udara.

 

#3 Zdravije se hranite

Jedite velike količine svježeg voća i povrća te raznovrsne cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, grašak, grah i leću, te hranu s niskim udjelom zasićenih masnoća.

Pripazite na unos procesirane hrane, koja često sadrži visok udio soli. Pokušajte izbjegavati konzumaciju alkohola, a ako pijete, pijte umjereno. Ne zaboravite piti mnogo vode tijekom dana!

 

 

 

PP-UN-CAR-HR-0001-1

23 Sep 2019