26 listopada 2018

CROCPA proslavila 10 godina EKO MODELA

U petak, 19. listopada 2018. Udruga proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja (CROCPA) proslavila je 10 godina postojanja EKO MODELA. Na događaju su se okupili predstavnici kompanija članica CROCPA-e, ugledni gosti iz Ministarstva poljoprivrede, Vlade i medija.

CROCPA EKO MODEL je projekt uspješnog gospodarenja ambalažnim otpadom sredstava za zaštitu bilja. Radi se o jedinom takvom organiziranom sustavu, a provodi se u suradnji s tvrtkom CIAK d.o.o. Zahvaljujući aktivnom rada na ovom projektu, danas se skoro 90% prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja uspješno zbrinjava i reciklira.

 

Događaj su otvorili predsjednik udruge CROCPA, Matko Mesić i izvršna direktorica Irena Brajević. U svom obraćanju, g. Mesić je govorio i o sigurnosti hrane te posebno istaknuo činjenicu da je javnost vrlo malo educirana o ovoj temi. Nadalje, dotaknuo se problematike kako je Europska unija u posljednjih 10 godina zabranila 50% aktivnih tvari, što će, ukoliko se trend nastavi, dovesti do toga da više nećemo imati sredstava za zaštitu bilja. Jednako kako mi trebamo lijekove kada smo bolesni, tako ih trebaju i biljke jer, ne zaboravimo – i one su živi organizmi. A javnost nije svjesna toga da su sredstva za zaštitu bilja zapravo lijekovi za biljke te da je bez njih nemoguće proizvesti količinu hrane koja je potrebna da se prehrani današnje svjetsko stanovništvo. Na nama je da radimo na educiranju javnosti.

 

Ivica Delić iz Ministarstva poljoprivrede govorio je o još jednoj zanimljivoj temi – ostacima pesticida u hrani. Sanitarna, veterinarska i poljoprivredna inspekcija su, u svojoj kontroli ostataka pesticida u hrani 2017., prikupile ukupno 630 uzoraka, od kojih je samo šest, tj. 1% imalo ostatke pesticida iznad maksimalno dopuštene razine. To je još jedan dokaz da je hrana koju jedemo zdravstveno ispravna i sigurna. No, u sklopu panela o sigurnosti hrane, Zvonimir Ostojić, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, istaknuo je kako je to još uvijek premalo pregledanih uzoraka te da Ministarstvo treba ustrajno raditi na tome da se broj pregledanih uzoraka povećava iz godine u godinu.

 

Malo drugačiji duh cijelom događaju dao je doc.dr.sc. Marcel Burić s Filozofskog fakulteta, koji je održao predavanje na temu „Bogovi, hramovi i sigurna hrana u osvitu ljudske civilizacije“. Naveo je kako su počeci poljoprivrede i okviri sigurne hrane kakvu znamo danas uspostavljeni prije 12 000 godina. Što to znači? To je bilo vrijeme kada su se ljudi dijelili na „one koji znaju“ i „one koji proizvode“. U jednom trenutku su „oni koji znaju“ umjetnim odabirom najboljih zrna i njihovim čuvanjem postigli okvir kojeg danas nazivamo sigurna hrana

 

Glavni zaključci događaja, kao i već spomenute panel rasprave, su da se mora intenzivno raditi na educiranju javnosti i podizanju svijesti o tome da je hrana u Europi najsigurnija u svijetu i da, ako se i dalje bude dopuštalo da o ovoj stručnoj temi odlučuju nedovoljno stručni ljudi (što možemo vidjeti u slučaju glifosata), doći će do toga da Europa više neće imati svoju hranu, nego ćemo je morati uvoziti s nejednako reguliranih tržišta.