17 listopada 2018

Češće su nego što mislimo

Bolesti krvožilnog sustava dijagnosticiraju se češće nego što mislimo i ima ih više nego što mislimo. Radi se o bolestima arterija i vena, koje smanjuju protok krvi kroz tijelo, što u konačnici može oštetiti organe i udove – primjerice srce, ruke, noge.[1]

 

Većina bolesti krvožilnog sustava uzrokovana je nakupljanjem plaka u arterijama, stanjem poznatim pod nazivom ateroskleroza.[2]  Ateroskleroza u početku najčešće nema nikakve simptome. Štoviše, puno ljudi nije ni svjesno da je ima, sve dok ne dođe do moždanog udara, srčanog udara ili čak  smrti.

 

Kada govorimo o bolestima krvožilnog sustava, govorimo o više vrsta bolesti, no najčešće su koronarna bolest te bolest perifernih arterija.

 

Što je to koronarna bolest?

Koronarna bolest srca znači slabu provodljivost arterija, odnosno radi se o plaku (najčešće kolesterol i masti), koji se nakupio na unutarnjoj stjenci arterija koje opskrbljuju srce, uzrokovao njihovo suženje te tako onemogućio normalan protok krvi. Radi se o najčešćoj vrsti bolesti srca[3] koja često nema nikakve simptome. No, to ne znači da bolest ne radi svoje - začepljenost arterija i nedovoljna opskrba srca krvlju i kisikom itekako utječu na srce i cijeli organizam. Neki bolesnici osjete određene simptome i reagiraju; drugi osjete, ali ne reagiraju, dok postoje i oni koji ih, sve do katastrofalnog događaja poput srčanog ili moždanog udara, uopće ne osjete.

 

Što kada se bolest dijagnosticira?

Nakon dijagnosticiranja bolesti, započinje se s liječenjem. Liječenje se provodi kombinacijom revaskularizacije i lijekova ili samo primjenom lijekova.

 

Ako se koriste samo lijekovi, govorimo o lijekovima kojima se kontrolira razina kolesterola, visoki krvni tlak, dijabetes te sprečavanje zgrušavanja krvi.

 

Kada govorimo o revaskularizaciji, zapravo govorimo o kirurškom zahvatu, kojim se uspostavlja ponovni protok krvi kroz onaj dio srca, kroz koji je protok bio smanjen ili prekinut zbog potpuno ili dijelom začepljene krvne žile. Danas je moguće veliki broj slučajeva koronarne bolesti srca riješiti minimalno invazivnim zahvatom - ugradnjom tzv. „stenta“, odnosno proširnice u krvnu žilu srca koja je dijelomice ili potpuno začepljena[4].

 

No, ako iz određenog medicinskog razloga nije moguće provesti revaskularizaciju, tada je druga mogućnost aortokoronarno premoštenje, tzv.“bypass“. Tu se radi o premoštenju sužene koronarne arterije premosnicom, i to najčešće arterijom stijenke grudnog koša ili dijelom vene s noge[5].

 

Jesam li nakon svega toga zdrav?

Bolesnici s dijagnosticiranom koronarnom bolešću izloženi su povećanom riziku od nastanka komplikacija, poput srčanog i/ili moždanog udara te kardiovaskularne smrti.[6],[7] Razlog tome je što se plak može i dalje stvarati, te unutar dvije godine od početka liječenja do 10% bolesnika doživi moždani ili srčani udar koji, nažalost, mogu biti fatalni.[8] Stoga je redovita kontrola i promjena životnog stila od ključne važnosti za nastavak života.

 

A što je bolest perifernih arterija?

I ovu bolest uzrokuje nakupljanje plaka. Radi se o cirkulacijskom problemu u kojem se plak nakuplja u perifernim arterijama koje vode krv obogaćenu kisikom u udove, te one postaju suženije i tvrđe i tako ograničavaju protok krvi.[9]

 

Kao i koronarna, i ova bolest vrlo često ne nosi nikakve simptome, a kada su prisutni, najčešći su to bolovi i grčevi u nogama.[10]

 

Život nakon dijagnoze

Nakon što se dijagnosticira, opcije liječenja bolesti perifernih arterija slične su onima za koronarnu bolest -  promjena načina života, primjena lijekova te ponekad kirurški zahvat.

 

Bolesnici koji imaju bolest perifernih arterija izloženi su povećanom riziku dobivanja koronarne bolesti, a time i ishemijskim događajima poput srčanog ili moždanog udara.

 

 

Obje ove bolesti su ozbiljne i mogu dovesti do teških, često po život opasnih stanja. Istovremeno, kod obje bolesti možemo puno pomoći sami sebi, i to dosta jednostavno – promjenom stila života. Plak koji uzrokuje i koronarnu bolest i bolest perifernih arterija zapravo su najčešće naslage masti i kolesterola koje se nakupljaju upravo kao posljedica nezdravog stila života, odnosno loše prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti. Iako zvuči teško i zahtjevno, jer najteže je mijenjati sebe, zdrav stil života može nam spasiti život. Jesmo li spremni prestati pušiti, konzumirati alkohol, vježbati i zdravije se hraniti? Odgovor je zasigurno jasan jer nema toga što nam je teško napraviti da sačuvamo zdravlje, odnosno svoj život, ako ne zbog nas, onda zbog naših najbližih. Ne zaboravite – oni vas trebaju zdrave.

 

 

L.HR.COM.09.2018.2844

 

 

 



[1] Johns Hopkins Medicine. Overview of the Vascular System. Available at: https://www.hopkinsmedicine.org/healthlibrary/conditions/cardiovascular_diseases/overview_of_the_vascular_ystem_85,P08254; Accessed January 2018 (preuzeto iz My Vascular Health Patient Booklet – pdf file; stranica br 3)

[2] NHS Choices. Atherosclerosis (arteriosclerosis). Available at: https://www.nhs.uk/conditions/atherosclerosis/ ; Accessed January 2018 (preuzeto iz My Vascular Health Patient Booklet – pdf file; stranica br 4)

[3] Heart & Stroke Foundation. Coronary Artery Disease. Available at: www.heartandstroke.ca/heart/conditions/coronary-artery-disease ; Accessed June 2018 (preuzeto iz pdf filea My Vascular Health CAD Infographic – stranica br 1)

[6] Heart & Stroke Foundation. Coronary Artery Disease. Available at: www.heartandstroke.ca/heart/conditions/coronary-artery-disease ; Accessed June 2018 (preuzeto iz pdf filea My Vascular Health CAD Infographic – stranica br 2)

[7] NIH. What is Atherosclerosis?. Available at: https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/atherosclerosis

Accessed June 2018 (preuzeto iz pdf filea My Vascular Health CAD Infographic – stranica br 2)

[8] Bhatt D.L., Flather M.D., Hacke W. et al. Patients with prior myocardial infarction, stroke, or symptomatic peripheral artery disease in the CHARISMA trial. J Am Coll Cardiol. 2007;49(19):1982–8. (preuzeto iz pdf filea My Vascular Health CAD Infographic – stranica br 2)

[9] Mayo Clinic. Peripheral artery disease (PAD). Available at: https://www.mayoclinic.org/diseasesconditions/peripheral-artery-disease/symptomscauses/syc-20350557 ; Accessed January 2018 (preuzeto iz pdf filea My Vascular health Patient Booklet – stranica br 6)

[10] Johns Hopkins Medicine. Peripheral Vascular Disease. Available at: https://www.hopkinsmedicine.org/healthlibrary/conditions/cardiovascular_diseases/peripheral_vascular_disease_85,P00236 ; Accessed December 2017 (preuzeto iz pdf filea My Vascular health Patient Booklet – stranica br 6)