22 svibnja 2017

Bryce: „Velike kompanije trebaju njegovati male“

Na panelu Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore koji se 11.5. održao u Zagrebu, ukupno sedam panelista, uglavnom predstavnika hrvatskih startupova, raspravljalo je o tome je li podjela na staru i novu ekonomiju održiva i danas. Osim poslovnih modela, dio rasprave odnosio se i na hrvatsku poduzetničku kulturu.

 „ Business as usual više nije prihvatljiv model poslovanja. Treba usvajati nove informacijske i digitalne tehnologije da bi bili inovativni; upravo tako je i moja tvrtka povećala profit za 40%“ – izjava je kojom je Dorotea Effenberger, predsjednica kompanije Tahograf, otvorila panel.

Da je to doista tako pokazao je i primjer Agrivija, hrvatske tvrtke koja se uz pomoć IT tehnologije bavi uzgojem borovnica, a koja je proglašena najboljim svjetskim startupom.

„ Naš startup je krenuo iz potrebe našeg osnivača, Matije Žulja, da posadi borovnice. No, nije imao znanje kako se to radi, pa je izradio sustav koji će za njega pratiti isplativost i prinos. Danas nas ima 30 u firmi i poslujemo u 170 zemalja svijeta. Poslovni model ne postoji, nego ga stvaramo mi sami“ – rekao je Mate Knezović.

Ipak, više nego o samoj podjeli ekonomije na „staru“ i „novu“, na panelu se raspravljalo uglavnom o „velikima“ i „malima“, te zašto kao „mali“ Hrvati nikada neće dočekati svoj dio ekonomskog kolača.

 

Podjela na velike i male

Kako su većina panelista hrvatski startupovi, od koji su neki već i prerasli taj status, u glavnom fokusu rasprave bio je upravo razvoj poduzetničke kulture, te nemogućnost Hrvatske da ekonomski parira velikim zemljama, što je bio jedan od zaključaka s kojim se većina panelista složila.

 

 

Po pitanju razvoja Hrvatske ekonomije Aco Momčilović iz Rimac Automobila osobitu je zabrinutost izrazio oko manjka radne snage, te odlijeva mozgova i niskog nataliteta kao glavne probleme hrvatske ekonomije. Mnogo mladih hrvatskih poduzetnika otići će raditi u inozemstvo, pa tamo osnovati i tvrtke. Tako je i Mate Knezović iz Agrivi startupa objasnio zašto je centrala njihove tvrtke u Londonu:

„Strani investitori ne žele se zamarati našim zakonodavstvom i proučavati ga, jer su upoznati s anglosaksonskim pravom. To je jedan od njihovih uvjeta kada žele investirati. Slažem se da je teško, ali da smo sjeli i kukali ne bi bili ovdje gdje smo danas. Snaga startupa je u tome da su inovativni stoga se lakše prilagođavamo izazovima“ - kazao je Knezović.

Marko Pipunić, vlasnik osječke tvrtke Žito, osobito je istaknuo problem anti-poduzetničke kulture u Hrvatskoj, nenaklonost javnosti i zakonodavstva, te je rekao da se u Hrvatskoj startup kultura zapravo smatra odljevom mozgova :

„Svaka bivša ekonomija u jednom je trenutku bila inovativna. Ne stvaraju startupovi ekonomiju nego velike firme. Startupovi su samo dobra promotivna priča za Hrvatsku, jer je ona 1% stanovništva Europe i prema tome neznačajna“- rekao je.

 

Kultura inovativnosti u velikim kompanijama

No da „veliki“ mogu  biti u sinergiji s „malima“  pokazao je stav Bayera. Richard Bryce, generalni direktor Bayera Hrvatska, istaknuo je važnost inovativnosti koju u velike kompanije donose startupovi:

„Bayer ima tradiciju dužu od 150 godina  i nikako nije startup. No,evo upravo prije mjesec dana organizirali smo događaj za poticanje startupova. Imamo programe kojima ih potičemo kroz financijsku podršku, ali i kroz znanje, iskustvo i vlastite kontakte. Radi se o mladim ljudima sa svježim novim idejama i to treba poticati.“ – rekao je.

Jednu od glavnih teza da je ekonomiju teško dijeliti na staru i novu, iznio je i Adrian Ježina, izvršni direktor Siemensa, koji je objasnio da se ekonomija ne dijeli na staru i novu, već uspješnu i neuspješnu, te prema tome zbog konvergencije medija i razvoja tehnologija okvir poslovanja postaje potpuno nebitan.

Optimizam pred sam kraj panela donio je i Aco Momčić podsjećajući da je gigant poput Google-a nekada i sam bio startup, a zaključak panela najbolje se odražava u izjavi Mate Knezovića iz Agrivi startupa koji je rekao da se „stara i nova ekonomija  trebaju susresti u velikim kompanijama koje daju poticaj startupovima, a onda ti isti starupovi pomažu velikim kompanijama u segmentima u kojima im je to potrebno. To je način na koji se isprepliću“.