09 svibnja 2018

Čimbenici rizika za dobivanje moždanog udara

Moramo biti svjesni toga da svi možemo dobiti moždani udar. On ne pogađa samo starije osobe ili one koji već boluju od određene bolesti.

U Europi je u posljednja dva desetljeća došlo do pada broja ljudi koji su doživjeli moždani udar. No, i dalje se predviđa porast broja moždanih udara, kako raste prosječna očekivana starost stanovništva.

Jeste li znali?

 

□   Zadnji izvještaji predviđaju da će se između 2015. i 2035. broj moždanih udara u EU povećati za 34%

□   Trenutno, stopa smrti od moždanog udara u različitim zemljama varira od 30 do 170 na 100 000 stanovnika

□   Iz gore navedenog možemo zaključiti da prevencija moždanog udara mora biti jedan od prioriteta svakom pojedincu, ali i zdravstvenom sustavu

 

Unatoč poboljšanjima kvalitete zdravstvenih sustava, broj osoba s doživljenim moždanim udarom i onih na koje je moždani udar ostavio dugotrajne posljedice, rast će u narednim desetljećima. Razlog tome djelomice je nedostatak općeg znanja o rizicima povezanim s ovim stanjem, kao i o rizičnim čimbenicima.

Važno je znati da se moždani udar može spriječiti dok god se potencijalni čimbenici rizika prepoznaju na vrijeme.

Znate li koji su čimbenici rizika za moždani udar?

Oni se za svaku osobu razlikuju, ovisno o životnim navikama, etničkoj pripadnosti, genetskim predispozicijama i drugim čimbenicima. 

 

 

Na neke čimbenike ne možemo utjecati, kao što su:

  • Godine – Rizik dobivanja moždanog udara se s godinama povećava jer naša tijela se mijenjaju i naše arterije se prirodno sužavaju. Činjenica je da se 25% moždanih udara događa u osoba mlađih od 65 godina.
  • Etnička pripadnost – Nije dovoljno jasno zašto ovaj čimbenik utječe na moždani udar, ali činjenica je da ljudi iz Južne Azije i crnačka populacija spadaju u rizičnije skupine.
  • Obiteljska anamneza – ako je netko iz uže obitelji imao moždani udar, veći je rizik da ga dobijete i Vi
  • Genetske predispozicije – ako ste izloženi genetskim poremećajima koji utječu na Vaša crvena krvna zrnca, moguće je da spadate u skupinu osoba s povećanim rizikom za dobivanje moždanog udara
  • Spol – hormon estrogen može utjecati na povećani rizik za dobivanje moždanog udara kod žena

 

 

Osim gore spomenutih, postoje i čimbenici rizika na koje možemo utjecati, poput:

  • životne navike – pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, nezdrava prehrana i pretilost mogu negativno utjecati na Vaše krvne žile i time povećati rizik od dobivanja moždanog udara
  • medicinski uvjeti– osobe s visokim krvnim tlakom, dijabetesom ili visokim kolesterolom također povećanog rizika.

 

Osim dijabetesa i visokog krvnog tlaka, atrijska fibrilacija također povećava rizik od moždanog udara.

Kako atrijska fibrilacija utječe na moždani udar?

Pretpostavlja se da atrijska fibrilacija povećava rizik od moždanog udara do pet puta i povezuje se s oko četvrtinom ishemijskih moždanih udara.

Jeste li znali?

□   Atrijska fibrilacija je povezana s težim moždanim udarima koji vode do veće smrtnosti ili invaliditeta

□   Prema opsežnom međunarodnom istraživanju, unutar jedne godine 2% bolesnika s atrijskom fibrilacijom u zapadnoj Europi i 4%  u istočnoj Europi zaprimljeni su u hitnu službu radi moždanog udara

□   Ne

davne

meta-analize izvijestile su da 24% bolesnika koji dožive moždani udar imaju novodijagnosticiranu atrijsku fibrilaciju nakon moždanog udara

Važno je biti svjestan nekoliko čimbenika koji mogu značajno povećati rizik za razvoj atrijske fibrilacije, uključujući:

  • Visoki krvni tlak – to je najčešće stanje koje može dovesti do atrijske fibrilacije
  • Poremećaji srčanih zalistaka – bolestan ili oštećeni srčani zalistak može utjecati na protok krvi, sprečavajući potpuno otvaranje ili zatvaranje, što otežava rad srca
  • Dijabetes – ljudi s dijabetesom su dva do četiri puta izloženiji dobivanju moždanog udara naspram onih bez dijabetesa
  • Emocionalni i fizički stres – zbog stresa srce brže kuca, podiže krvni tlak i dovodi do oslobađanja hormona koji dodatno povećavaju srčanu frekvenciju, što može potencijalno dovesti do atrijske fibrilacije
  • Prehrana i stil života – neka hrana ili lijekovi sadrže stimulanse, poput kofeina, koji pojačavaju aktivnost mozga i ubrzavaju otkucaje srca, povisujući krvni tlak, što može uzrokovati atrijsku fibrilaciju
  • Bolesti srca – mnogi problemi sa srcem su usko vezani uz atrijsku fibrilaciju. Atrijska fibrilacija je najčešća komplikacija koja se javlja nakon operacije srca – pojavljuje se u otprilike 20-30% bolesnika nakon operacije.
  • Dob-vjerojatnost nastanka atrijske fibrilacije povećava se s dobi. Nakon 40., naš cjeloživotni rizik za razvoj atrijske fibrilacije je jedan od četiri.

 

 

Možemo li ukloniti čimbenike rizika?

Na određene čimbenike rizika ne možemo utjecati. Godine idu same od sebe i tako postajemo rizična skupina za moždani udar. Ali postoje načini kojima možemo utjecati na neke rizične čimbenike za pojavu moždanog udara. Kako? Sjećate li se teksta o prevenciji moždanog udara? Opet smo na istome – upravo te životne navike smanjuju i čimbenike rizika za nastanak moždanog udara. Pa ponovimo ih:


  • Zdrava prehrana – danas se ne stignemo dovoljno posvetiti hrani koju konzumiramo. Živimo ubrzano, jedemo ubrzano. Nezdrava prehrana dovodi do porasta krvnog tlaka i kolesterola, što u konačnici može postati važan čimbenik rizika za moždani udar. Jedite uravnoteženo, ograničite unos soli u organizam, koristite začine umjesto soli, pazite na „skrivenu“ sol u hrani, pokušajte izbjegavati obrađenu hranu.
  • Redovita tjelovježba – Tko još ima vremena za to, uz posao, djecu i druge svakodnevne obveze? Sigurno Vam je to pitanje prošlo kroz glavu. No, upravo tjelovježba može pomoći u smanjenju kolesterola i održavanju normalnog krvnog tlaka. Tjedno se preporučuje barem 150 minuta aerobne tjelovježbe – bicikliranje, lagani jogging ili hodanje. Zvuči puno, ali zdravlje moramo čuvati kada smo zdravi, a ne kad obolimo.
  • Prestanak pušenja – ovo jedan od najvažnijih čimbenika rizika za dobivanje moždanog udara. Razlog tome je jednostavan – pušenje sužava arterije i tako povećava mogućnost nastanka krvnog ugruška.
  • Smanjena konzumacija alkohola – Pretjerana konzumacija alkohola može dovesti do mnogobrojnih problema, a povišen krvni tlak samo je jedan od njih. Čaša crnog vina dnevno nije štetna, štoviše, mnoga istraživanja pokazala u da povoljno djeluje na zdravlje.

 

Izvor: https://www.signagainststroke.com/about-stroke/understanding-your-stroke-risk pristup 25.4.2018.

 

 

 

L.HR.COM.04.2018.2438