Zašto nam trebaju tvrtke poput Bayera?

Inovacije u medicini, informacijskim tehnologijama i poljoprivredi omogućile su velike društvene napretke kao što je veći prosperitet, produživanje životnog vijeka i smanjenje zagađenja okoliša.

Kroz proteklih nekoliko desetljeća, inovacije u poljoprivredi, zaštiti bilja i tehnikama uzgoja dovele su do velikih povećanja učinkovitosti, pa je tako godine 1900. jedan poljoprivrednik hranio četiri osobe, dok je 2012. hranio već 129 ljudi.

 

Do 2050. očekuje se da će svjetska populacija dosegnuti rast od dodatne tri milijarde ljudi. Istovremeno, očekuje se da će se obradiva površina po glavi stanovnika smanjiti za oko 17%, što znači da ćemo na manje zemlje nego što imamo sada, morati proizvoditi još više hrane nego što je trenutno proizvodimo. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) procjenjuje da ćemo morati povećati produktivnost za gotovo 50 % do 2050. godine ako želimo prehraniti svijet.

 

 

 

Da bismo mogli hraniti sve te ljude, morat ćemo dramatično povećati poljoprivrednu produktivnost uz istovremeno očuvanje prirodnih resursa. To možemo ostvariti samo kroz kontinuirani razvoj znanstvenih inovacija. Značajna ulaganja u istraživanje i razvoj u mogućnosti su provoditi uglavnom velike tvrtke, koje imaju kapacitet osigurati iskustvo, kvalificirane zaposlenike i financijske resurse.

Bayer godišnje ulaže više od milijardu eura u istraživanje i razvoj, te  zapošljava 5.600 zaposlenika širom svijeta u R&D sektoru za razvoj novog sjemenja i zaštite za bilje.

 

 

Do 2020, Bayer planira plasirati do 15 novih biljnih svojstava ili kombinacija biljnih svojstava na tržište. Bayer trenutno razvija nekoliko stotina novih sorti sjemena povrća i ratarskih kultura, što predstavlja golem inovativni potencijal za poljoprivredu.