Je li glifosat uistinu opasan?

Glifosat je najčešće korišten herbicid u svijetu. Primarno se koristi u poljoprivredi, pomažući poljoprivrednicima da zaštite svoja polja od neželjenih korova prije početka sijanja i uzgoja novih kultura. Nadalje, glifosat je najispitivaniji herbicid u svijetu. Iznimno se dobro razgrađuje i to ne samo u tlu. Ostaci pesticida koje ljudi i životinje unesu u tijelo tijekom konzumacije hrane su vrlo brzo izbačeni iz organizma kroz bubrege. Budući da glifosat utječe na metabolički proces koji se nalazi samo u biljkama, za ljude je on manje štetan od kuhinjske soli. Više od 3000 znanstvenih istraživanja zaključilo je isto – glifosat je siguran za ljude, životinje i okoliš.

 

Unatoč svojoj iznimnoj kvaliteti, glifosat je ipak postao tema mnogih javnih rasprava tijekom zadnjih nekoliko godina. Glavni razlog tome su navodi da ova aktivna tvar predstavlja rizik za okoliš i zdravlje ljudi. U nastavku pronađite odgovore na najčešće postavljena pitanja o glifosatu.

 

ZAŠTO JE GLIFOSAT VAŽAN?

Zbog velike svjetske konkurencije u proizvodnji i prodaji hrane, poljoprivredne djelatnosti su pod velikim troškovnim pritiskom. Poljoprivrednici praktički više nemaju utjecaj na cijene hrane i stočne hrane koju proizvode. Kao rezultat toga, njihov rad mora biti maksimalno učinkovit ako žele opstati na duge staze. 

Glifosat je visoko učinkovita i ekonomski isplativa pomoć u uzgoju biljaka. Poljoprivrednici koji koriste ovaj herbicid mogu, zbog znatno manje prisutnosti korova, ostvariti do 22% veće prinose, u odnosu na one koji ne koriste glifosat. To u konačnici donosi otprilike 25% veću profitabilnost.[1]

Isto tako, glifosat olakšava poljoprivrednu praksu bez obrade tla, čime se smanjuje erozija tla i više CO2 zadržava u tlu. Glifosat se koristi za „tretiranje slojeva tla“, kako bi se eliminirale neželjene biljke i tlo pripremila za novu sezonu sijanja ili sadnje. Ovo se može postići i obrađivanjem tla, no zahtijeva više vremena i veću potrošnju goriva.

 

JE LI GLIFOSAT KANCEROGEN?

U ožujku 2015. Međunarodna agencija za istraživanje raka (eng. IARC), specijalizirana agencija koja je sastavni dio Svjetske zdravstvene organizacije (eng. WHO), navodi da je glifosat „moguće“ kancerogen, što je u suprotnosti s njihovom klasifikacijom istog u prošlosti, ali i procjenama svih drugih agencija u svijetu. Sva druga nacionalna i međunarodna regulatorna tijela trenutno klasificiraju glifosat kao „ne-kancerogen“.

 

O terminu „moguće kancerogen“ se može raspravljati. Kategorija 2A, u koju je glifosat smješten, znači da postoje neki dokazi o povećanom riziku, dok znanstvenici, s druge strane, ne mogu isključiti mogućnost da se slučajevi pojave raka mogu pripisati i drugim čimbenicima. Nekoliko studija je pronašlo indikatore za moguću, ali vrlo slabu, povezanost apsorpcije glifosata i pojave ne-Hodgkinovog limfoma, vrlo rijetkog oblika raka. No, sve ove potencijalne poveznice su se odnosile na izloženost poljoprivrednika glifosatu tijekom njegovog korištenja, a ne na konzumaciju malih količina glifosata putem hrane. Osim hrane, IARC je u kategoriju 2A smjestio i puno drugih stvari –pića zagrijana na temperaturu veću od 65°C, crveno meso, smjenski rad i frizersko zanimanje – sve te stavke su, prema IARC-u, označene kao „moguće kancerogene“.

Vrlo je važno napomenuti i da IARC procjenjuje samo teoretski rizik uzrokovan svojstvima tvari, a ne rizik u realnim uvjetima primjene.  

 

ŠTETI LI GLIFOSAT INSEKTIMA?

Kritičari vole označiti glifosat kao „ubojicu vrsta“, koji uništava biljke koje insekti trebaju za preživljavanje. Kažu kako ovaj proces smanjuje bioraznolikost.

Činjenica je da je glifosat pravi herbicid. To znači da ubija sve biljke s kojima dolazi u kontakt, osim ako su biljke genetičkim inženjerstvom razvijene na način da su otporne na glifosat. Isto tako je činjenica da se glifosat koristi primarno na poljoprivrednim površinama, tj. na poljima koja tako i tako nisu namijenjena kao stanište ili izvor hrane za insekte. Polja gdje se uzgaja kukuruz ili pšenica ne mogu u isto vrijeme biti cvjetne livade, izvor hrane insektima. Stoga će uzgoj poljoprivrednih kultura i širenje poljoprivrednih površina, drugim riječima poljoprivreda sama po sebi, uvijek imati negativan utjecaj na bioraznolikost. Ovo pravilo postoji od samog početka i nema apsolutno nikakve veze s glifosatom.

Glifosat utječe samo na biljne organizme. Bayer nije svjestan nijedne studije koja pokazuje štetan utjecaj glifosata na insekte ili druge životinje. 

 

ŠTO UOPĆE GLIFOSAT RADI U HRANI?

U posljednjim godinama redovito se pojavljuju izvještaji o pronađenim tragovima glifosata u hrani ili piću, kao što su pečene namirnice, pivo ili zobene pahuljice. Sve više prijavljenih ostataka glifosata nije zato što su poljoprivrednici postali manje oprezni ili savjesni u svome radu, nego su postignuti ogromni napreci u analitičkoj tehnologiji. Sada je čak moguće izmjeriti šećernu kocku u vodenom tijelu veličine jezera Constance.

Znanstvenici dugo koriste isti princip u svome radu: mjera čini otrov. Vjerojatno je to razlog zašto kritičari glifosata rijetko navode količine kada raspravljaju o ostacima glifosata u hrani. Ove količine su obično mjerene na razini mikrograma, tj. milijuntog dijela grama, ili 0,000001 grama. Glifosat ima nižu razinu toksičnosti od kuhinjske soli ili praška za pecivo. Tako male koncentracije ne predstavljaju apsolutno nikakav rizik ljudskom zdravlju.

 

 

 



[1] http://www.ecpa.eu/sites/default/files/documents/Glyphosate%20Final%20Report_EU%20results_20Feb2017.pdf