Može li ekološka poljoprivreda nahraniti svijet?

Ekološka poljoprivreda je usredotočena na probleme poput očuvanosti tla, kruženja tvari u prirodi, plodored i upotrebe korisnih organizama.

 

Poljoprivreda danas mora prehraniti rastuću svjetsku populaciju (procjenjuje se da će do 2050. godine na Zemlji živjeti 9,6 milijardi ljudi), dok u isto vrijeme svjedočimo značajnim klimatskim promjenama, sve većem broju korova, štetnika i bolesti kod biljaka te promjenama prehrambenih navika pojedinca (npr. u Indiji i Kini je značajan porast konzumacije mesa i mlijeka). A uz sve to, količina obradivih površina se ne povećava, nego postaje još ograničenija.

 

Zbog svih ovih izazova koji stoje pred poljoprivredom danas, iznimno je važno imati najbolje i najinovativnije tehnologije kako bi se proizvelo dovoljno hrane i u isto vrijeme očuvao okoliš za buduće naraštaje – nebitno kojom vrstom poljoprivrede se bavimo.

 

Mnogi smatraju ekološku poljoprivredu boljom opcijom od konvencionalne. No istraživanja pokazuju da se njome ne može prehraniti svijet, ali i da ne donosi nikakve značajne prednosti za ljudsko zdravlje ili zaštitu okoliša.

Važno je imati na umu da se poljoprivredna proizvodnja do 2050. mora povećati za 60%, u odnosu na 2005.1 Nadalje, ekološka poljoprivreda donosi prosječno 19 do 25% niže prinose (ovisno o vrsti usjeva i poljoprivrednim praksama)2 i tako, nažalost, ne može proizvesti dovoljno hrane za sve.

 

Prema Institutu za ekološku poljoprivredu (eng. Research Institute of Organic Agriculture), ukupna površina pod ekološkom poljoprivredom iznosi 43,7 milijuna hektara (~ 1% ukupne globalne poljoprivredne površine), a to je još uvijek premalo. Zbog svojih nižih prinosa, ekološka poljoprivreda traži više obradive zemlje kako bi dosegnula razinu prinosa koju ima konvencionalna poljoprivreda.

Ekološka hrana nije ujedno i zdravija hrana

Ekološka hrana nije zdravija od konvencionalne. Znanstvenici Medicinske škole Sveučilišta Stanford (eng. Stanford University Medical School) napravili su najopsežnije neovisno istraživanje do danas i otkrili da jednostavno nema dokaza da je ekološka hrana sigurnija, hranjivija ili bogatija vitaminima.

Mnogi poljoprivrednici i/iIi potrošači preferiraju ekološku poljoprivredu. I to je sasvim u redu.

Bayer u svom portfelju, osim konvencionalnih, ima i proizvode za upotrebu u ekološkoj poljoprivredi.

Bez obzira koja se metoda proizvodnje koristi, naša hrana je sigurna i zdrava, što pokazuju i rutinske redovne provjere količine ostataka sredstava za zaštitu na hrani, koje su daleko ispod zakonski dozvoljenih minimuma.

Sigurnost i hranjivost hrane je najveća kada svi poljoprivredni sistemi rade zajedno – kemijski i/ili biološki tretmani, visoko-kvalitetno sjeme i upotreba dobre poljoprivredne prakse.

 

 

[1] FAO

[1] Article “Organic yield gap shrinking?” comparing different studies on the yield gap between organic and conventional agriculture: https://www.geneticliteracyproject.org/2015/01/20/organic-yield-gap-shrinking-study-actually-shows-its-less-sustainable-than-conventional-ag/