Je li CRISPR-Cas uvođenje GMO-a na mala vrata?

CRISPR-Cas je tehnologija uređivanja genoma čija upotreba u humanoj medicini podiže velike nade da bi se mogla koristiti za liječenje nasljednih bolesti. Stručnjaci vjeruju da bi korištenje ove tehnologije za uzgoj novih biljaka također moglo donijeti velike prednosti.

Što je to CRISPR / Cas?

Bakterije imaju beskompromisni obrambeni mehanizam -  ako virus napadne bakteriju i unese svoj genetski materijal u nju, tada se aktivira obrambeni mehanizam bakterije, koji neželjeni genom reže na komadiće i tako ga čini bezopasnim za bakteriju. Ovaj obrambeni mehanizam bakterije su razvijale tisućljećama godina, a danas je poznat kao CRISPR-Cas, prikladno nazivan i "genetske škare".

Ipak, ono što čine genetske škare vrlo je različito od konvencionalnog genetskog inženjeringa u biljnom uzgoju. S CRISPR-Cas, mjesto genoma u kojem se radi modifikacija može se precizno kontrolirati. Osobito važan aspekt CRISPR-Cas-a je to što za razliku od konvencionalnog genetskog inženjeringa, koji često uključuje dodavanje gena iz drugih vrsta u organizme, genske škare se općenito koriste za specifično izbacivanje jednog ili više gena ili precizno vraćanje nekih osobina gena, na primjer iz divljih sorti koje su se izgubljene tijekom uzgoja. Dobivena modifikacija je ista kao biljka dobivena konvencionalnim metodama uzgoja ili prirodnom mutacijom, budući da praktički nema razlike, osim što je ova metoda jednostavnija, brža i preciznija.

 

Koje su mogućnosti CRISPR-Cas-a?

U tijeku su mnogobrojni istraživački projekti u različitim fazama do prvog odobrenja za prodaju. Značajni primjeri mogućnosti CRISPR-Cas-a uključuju projekte za postizanje bolje otpornosti riže ili pšenice na gljivične infekcije, bolji okus rajčica i deaktivacija alergena u kikirikiju. [Izvor]

CRISPR-Cas je vrlo precizan način za modificiranje genoma organizma, a također i naj "demokratskiji" budući da je jeftin i jednostavan, te se njime koriste sve više sveučilišta i istraživačkih institucija u zemljama koje nemaju velike proračune za istraživanje. Naravno, to je moguće samo ako se CRISPR-Cas ne klasificira kao "genetski inženjering", jer ćeu tom slučaju ova metoda ostati ograničena na velike tvrtke, budući da je potrebno vrijeme i financijska sredstva za skup i dugotrajan postupak registracije.

 

Kako bi se politika trebala odnositi prema CRISPR-Cas-u?

Nove metode uzgoja nude mogućnost razvoja biljaka koje su otporne na bolesti ili štetnike, te će donijeti veće prinose ili će se moći bolje nositi s promjenjivim klimatskim uvjetima. Nove metode povećavaju dostupnost postojećoj genetskoj raznolikosti, koja se trenutno može koristiti samo ograničeno s obzirom da su mnogi geni više ili manje deaktivirani tijekom godina relativno neispravnog procesa konvencionalnog uzgoja.

Što se tiče političke regulacije, imamo isti položaj kao i društvo Max Planck: sve dok geni iz druge vrste ne ulaze u biljku, a ta bi se biljka mogla stvoriti konvencionalnim uzgojem ili prirodnom mutacijom, bilo bi pogrešno taj organizam opisati kao genetski modificirani. Po našem mišljenju, važno je utvrditi da li biljke na našim poljima sadrže strane gene, a ne kojom tehnologijom su uzgojene. [Izvor]

Pretjerana regulacija, povezani troškovi, te odgađanja bi mogla spriječiti razvoj i korištenje ove inovativne i precizne metode uzgoja u Europi i narušiti međunarodnu konkurentnost posebice malih i srednjih proizvođača u Europi.