Prijete li sredstva za zaštitu bilja bioraznolikosti?

Promjene biološke raznolikosti se prvenstveno pripisuju ljudskim intervencijama u prirodi, a ne upotrebi sredstava za zaštitu bilja. Svaka velika kultivacija biljaka mijenja biljnu raznolikost u određenim područjima na način da: gdje ruže cvjetaju koprive ne rastu, ili u poljima gdje raste kukuruz ili pšenica nema drveća, grmova ili divljeg cvijeća. Izgradnja zgrada i cesta, sadnja vrtova, kao i mnoge druge ljudske djelatnosti dodatno uništavaju staništa i tako negativno utječu na bioraznolikost.

 

U zadnjih nekoliko godina u Europi pada količina zemlje koja se koristi za poljoprivredu, a predviđa se nastavak ovog trenda i do 2030. Pa tako, poljoprivredno obradive površine će, s trenutnih 176 milijuna hektara, do 2030. pasti na 172 milijuna hektara. Poljoprivredno obradive površine su u Europskoj uniji 2017. godine iznosile 106,5 milijuna hektara, a očekuje da će do 2030. pasti na 104 milijuna hektara. Ovaj pad se događa zbog pojačane urbanizacije Europe, ali i zbog “umjetne” obrade zemljišta – 2016. godine se oko 78% kopnene površine u EU koristilo  za nepoljoprivredne djelatnosti.[1]

 

Izvor: EU AGRICULTURAL OUTLOOK - FOR THE AGRICULTURAL MARKETS AND INCOME 2017-2030

 

U tropskim krajevima bioraznolikost se prvenstveno odnosi na kišne šume, dok u srednjoj Europi na raznolikost staništa: otvoreni krajolici, šljunčana područja, travnjaci, šume, močvare itd. Svi se ovi dijelovi prirode smanjuju kroz godine zbog ljudskog djelovanja.

  
Poljoprivrednici mogu preživjeti današnji pritisak konkurencije samo je njihov rad maksimalno učinkovit. Upravo zato više ne uklanjaju neželjene biljke u svojim usjevima mehanički, nego se oslanjaju na sredstva za zaštitu bilja. No, kako bi se spriječio potencijalni negativan utjecaj ovih proizvoda na floru i faunu, oni prolaze rigorozne procjene prije nego što se odobre za upotrebu.

 

Bioraznolikost u srednjoj Europi se može očuvati samo ako postoje različita staništa na kojima mogu živjeti visoko specijalizirane biljke i životinje. Kako bi se što veći dio površina očuvao, produktivno korištenje poljoprivrednih zemljišta mora se optimizirati. Tako će više zemlje ostati zaštićeno od gnojiva i sredstava za zaštitu bilja.

 



[1] EU AGRICULTURAL OUTLOOK - FOR THE AGRICULTURAL MARKETS AND INCOME 2017-2030