Priča

Bayerov križ

Bayerov križ u Leverkusenu: smješten na visini od 120 metara, promjera 51 metara i osvijetljen inovativnim svjetlećim diodama (LED).

Ovaj predimenzionirani simbol pouzdana je fiksna točka u mraku. Bayerov je križ mnogo više od velike svjetleće reklame: kao zaštitni znak važan je element imidža tvrtke i oznaka kvalitete za Bayerove usluge i proizvode diljem svijeta.

Tehnička senzacija: Najveća svjetleća reklama u svijetu

Prvi Bayerov križ postavljen je 1933. godine između dvaju dimnjaka.
Prvi Bayerov križ postavljen je 1933. godine između dvaju dimnjaka.

1933. – prvi Bayerov križ
Kada je 2200 žarulja zasvijetlilo, tehnička senzacija bila je savršena: 20. veljače 1933. Bayerov križ zasvijetlio je prvi put. Njegov je promjer iznosio 72 metara i time je postao "najveća svjetleća reklama na svijetu", prema članku u novinama"Bergische Post".

Nažalost, Bayerov križ svijetlio je samo šest godina. Dan prije početka rata isključen je zbog propisa o zamračenju. Prošlo je gotovo 20 godina do trenutka kada je novi Bayerov križ postavio nova mjerila.

Od 1958.
Od 1958. "nasljednik" prvog Bayerovog križa svijetli iznad tvornice u Leverkusenu.

1958. – drugi Bayerov križ
Dana 2. rujna 1958. novi Bayerov križ posvećen je na drugoj lokaciji. Stari križ demontiran je nakon završetka rata i na njegovoj su lokaciji izgrađena proizvodna postrojenja, tako da instalacija na prijašnjoj lokaciji nije više bila moguća. Stoga je konstruiran u potpunosti novi križ i postavljen nekoliko stotina metara dalje od stare lokacije.

Novi svjetlosni simbol nije velik kao njegov prethodnik: njegov promjer iznosi samo 51, a ne 72 metra. Dva čelična jarbola visine 120 metara oslonac su za ovu divovsku mrežu. Godine 1958. 1710 žarulja imalo je snagu od 65 000 vata, a pojedinačna slova mogla su se pročitati čak s udaljenosti od pet kilometara.

 

2009. – Bayerov križ zasvijetlio je novom štednom rasvjetom

Krajem 2009. godine Bayerov križ zasvijetlio je novim svjetlom: 1710 običnih žarulja od 40 vata zamijenjeno je inovativnim svjetlećim diodama (LED). Time je ostvarena ušteda energije veća od 80 posto, koja je povezana s brojnim drugim inicijativama u okviru Bayerova klimatološkog programa. Nove svjetleće diode napunjene su bijelim uljem, otporne su na vremenske neprilike i ne sadrže štetne tvari. Bajunetni priključak sigurno je uporište za sajle koje su stalno u pokretu.

I danas je Bayerov križ pouzdana fiksna točka na noćnom nebu. S dvije iznimke: u proljeće i jesen križ se gasi između 22 sata i 4 sata ujutro. Razlog su ptice selice koje se vraćaju iz svojih zimskih obitavališta, odnosno kreću na svoj put u toplije predjele. Svjetlo na taj način ne iritira ptice i ne ometa njihov smjer letenja. Ptice mogu bez ometanja odletjeti do svojih kolonija za parenje ili zimskih obitavališta.

Bayer križ u svijetu

Bayerov križ, a time i poduzeće, prisutni su u Njemačkoj, ali i u svijetu. Već 1934. godine golemi svjetleći križ postavljen je iznad ulaza Sueskog kanala. Dimenzije ove instalacije također su goleme. Promjer je iznosio 20 metara. Ovaj reklamni znak u Port Saidu nije se uspio održati. Ipak je ostala ideja o učvršćivanju Bayerova križa u svijesti ljudi. Danas u svijetu ima 47 velikih svjetlećih instalacija s Bayerovim logotipom. Javljaju se u obliku fiksnih instalacija poput skulptura, u obliku križeva koji se vrte ili predimenzioniranih natpisa na fasadama zgrada. U inozemstvu je prvi Bayerov križ postavljen u Barceloni.

Bayer križ – izgubljen u ratu

Versajski ugovor, sklopljen 1919. između Njemačke i država članica saveza Antanta s ciljem okončanja Prvog svjetskog rata, naglo je zaustavio uspješno širenje kompanije. Strana imovina Bayera oduzeta je zajedno s patentima i zaštitnim znakom, uključujući Bayer Cross i ključan proizvod kompanije, Aspirin™. Istovremeno je Agencija za inozemnu imovinu prodavala patente Njemačke farmaceutske industrije za simboličnu cijenu od $250,000, što je bio težak darac za Farbenfabriken. Na taj način, ime Bayer, prestalo je pripadati Bayeru na američkom tržištu, već Sterling Drug. Tek je 1994., kupnjom Sterling Winthrop, sjevernoameričke kompanije za bezreceptne ljekove, Bayer vratio natrag pravo korištenja svog imena i korporativnog loga u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, nakon više od 74 godina, cijena se znatno povećala te je Bayer platio 1 milijardu američkih dolara kako bi opet imao pravo koristiti jedinstven korporativni logo u cijelom svijetu.

Nastanak zaštitnog znaka: od lava do križa

Prvi Bayerov zaštitni znak bio je "lav s rešetkom", iz grba Bayerova rodnog grada Elberfelda. Poduzeće se proširilo, a zaštitni je znak morao to odražavati: 1886. godine ovaj jednostavan simbol više nije bio dovoljan.

Lav s rešetkom
Lav s rešetkom (lijevo). Na slici desno prikazan je lav s Merkurovim štapom i zemaljskom kuglom.

Lav je dobio kacigu te je ukrašen dodatnim detaljima. Godine 1895. lav je dorađen kako bi se prikazale uspješne poslovne veze na svjetskoj razini: lav s krilima i Merkurovim štapom diže se iznad zemaljske kugle. Nažalost, strani kupci nisu mogli protumačiti taj prikaz. Ispravan naziv tvrtke "Farbenfabriken vorm. Friedr. Bayer & Co." kupci također nisu mogli izgovoriti.

Iz tih je razloga 1904. godine osmišljen drugi logotip tvrtke: Bayerov križ. Bio je razumljiv na svim jezicima, a zahvaljujući svojem upečatljivom grafičkom prikazu i prepoznatljiv. Godine 1929. križ je moderniziran te je poprimio oblik koji ima i danas.

Bayer danas – moderan Bayerov križ

Važan je faktor uspjeha slika koju javnost i tržište imaju o Bayeru. Visok stupanj prepoznatljivosti naziva tvrtke Bayer i pozitivan imidž u svijesti ljudi često su od odlučujuće važnosti prilikom donošenja odluke o kupovini. Bayerov križ kao zaštitni znak važan je element imidža tvrtke i oznaka kvalitete za Bayerove usluge i proizvode u cijelom svijetu.

Bayerov križ od 2002.

 

 

 

Od 2002. godine Bayerov križ u boji vizualni je zaštitni znak koncerna. Posljednji je put dorađen 2010. godine – svježe, moderne boje simboliziraju snagu inovacija poduzeća.